Pregledajte kompletan indeks od 100 srpskih i jugoslovenskih naučnika, istraživača i pronalazača, razvrstanih po oblastima rada i epohama.
Ukupno pronađeno: 100 stavki
Osnivač srpske moderne dijalektologije, dugogodišnji predsednik SANU.
Arhitekta, arheolog i umetnik, proučavalac srpske srednjovekovne sakralne i narodne arhitekture.
Projektovao zgradu Uprave fondova (Narodni muzej) i zgradu SANU sa Đorđevićem.
Otkrio Mohorovičićev diskontinuitet (Moho granicu) koji deli Zemljinu koru od plašta.
Pisac prve knjige iz fizike na srpskom jeziku ('Fisika' 1801).
Profesor Velike škole, rektor Beogradskog univerziteta i predsednik Srpske kraljevske akademije.
Kreator teorije i uređaja Migma za aneutronsku nuklearnu fuziju, fizičar koji je radio u CERN-u.
Geograf koji je istraživao doline dinarskog karsta i planinske predele.
Filozof i matematičar, razvio originalni metafizički sistem monizma i pisao o matematičkim principima geometrije.
Tvorac prednapregnutog betona, projektovao Žeželjev most u Novom Sadu i kupolu sajma.
Pionir razvoja litijum-jonskih baterija za pejsmejkere i pametne telefone, dobitnik tehnološkog Oskara.
Izumitelj vazdušne kočnice za železnička vozila sa kontinualnim dejstvom, koja je usvojena širom sveta, Dobrivoje Božić je ostavio neizbrisiv trag u istoriji saobraćaja i inženjerstva.
Prva žena lekar u istoriji Srbije, feministkinja i aktivistkinja za prava žena u zdravstvenoj službi.
Matematičar svetskog glasa, autor kapitalnih monografija o nejednakostima u analizi.
Otkrio mezolitsku kulturu Lepenski Vir, jedno od najznačajnijih evropskih praistorijskih nalazišta.
Otkrio i naučno opisao ostatke krapinskog pračoveka, čime je postavio temelje moderne paleoantropologije.
Projektovao zgradu Srpske akademije nauka i umetnosti i Treću gimnaziju.
Molekularni biolog, dugogodišnji predsednik SANU, bavio se zračenjem i sintezom proteina.
Prvi srpski urbanista, autor plana regulacije beogradske varoši (1867) i ključna ličnost modernizacije Beograda.
Teorijski fizičar svetskog glasa, poznat po radovima na teoriji kvantnih merenja i kvantne isprepletenosti.
Jedan od najvećih svetskih vizantologa, autor remek-dela 'Istorija Vizantije'.
Profesorka na Univerzitetu Kolumbija, pionir u uzgajanju humanih tkiva u bioreaktorima za regenerativnu medicinu.
Osnivač beogradske škole fiziologije, poznat po pionirskim istraživanjima duboke hipotermije (Đajina metoda).
Izumitelj i pionir dvostruko-kontrastnog pregleda creva u radiologiji, čiji je rad revolucionarizovao ranu dijagnostiku gastrointestinalnih oboljenja.
Prva žena šef katedre za nuklearni inženjering na prestižnom Berkliju (SAD).
Dekanka NYU Tandon škole za inženjering, priznata po pionirskim teorijama wavelet transformacija u obradi signala.
Prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, botaničar koji je otkrio Pančićevu omoriku i opisao stotine novih biljnih vrsta.
Osnivač naučne geografije u Srbiji, karstolog svetskog glasa i utemeljivač antropogeografske škole.
Matematičar koji je uveo teoriju pravilno promenljivih funkcija, važne za matematičku analizu.
Osnivač geologije u Srbiji, pokretač Geološkog zavoda i geološkog muzeja, Jovan Žujović je bio vizionar čiji je rad postavio temelje modernog geološkog istraživanja i obrazovanja na Balkanu.
Pionir primene matematike u ekonomiji i društvenim naukama na Balkanu, profesor i državnik.
Profesor, epidemiolog koji je postavio osnove lečenja infektivnih bolesti u Srbiji.
Ruski emigrant koji je osnovao katedru za hidromehaniku na Beogradskom univerzitetu.
Kultni profesor Prve beogradske gimnazije koji je vaspitao čitavu plejadu genijalaca i čiji je pedagoški pristup ostavio neizbrisiv trag u srpskoj istoriji i nauci.
Prva žena koja je odbranila doktorat na Beogradskom univerzitetu i profesor filozofije.
Lekar opšte prakse, hirurg koji je objavio pionirske medicinske radove u inostranstvu.
Srpski monah koji je 1404. godine u Moskvi konstruisao i postavio prvi mehanički časovnik u Rusiji.
Inženjer rudarstva, konstruktor bušilica i izumitelj naprava.
Poznati hemičar koji je sproveo prve analize beogradskih izvora mineralne vode i postavio standarde srpske analitičke hemije, značajno doprinoseći razvoju naučne misli i institucija u Srbiji.
Član Praksis škole, marksistički humanist i analitičar društva, čiji je rad duboko uticao na kritičko promišljanje društva i filozofije u drugoj polovini 20. veka.
Osnivač beogradske matematičke škole, ribolovac i pisac, svetski priznat po radovima iz diferencijalnih jednačina i fenomenologije.
Istaknuti sociolog i filozof, bavio se teorijama prava i kritičkim društvenim naukama.
Pionir dugotalasne telefonije (Pupinovi kalemovi), osnivač NASA-e (NACA) i dobitnik Pulicerove nagrade.
Utemeljivač klasičnih studija, istraživao pretklasični grčki jezik i balkanske govore, sa naglaskom na indoevropske korene i autohtoni substrat.
Milan Jovanović Batut, utemeljivač javnog zdravlja u Srbiji i prvi dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, bio je vizionar čiji je rad definisao modernu medicinsku praksu i higijenu na ovim prostorima.
Osnivač i prvi direktor Astronomske i meteorološke opservatorije u Beogradu, Milan Nedeljković, bio je pionir moderne nauke u Srbiji.
Istraživač dubrovačkog govora i srpskog narodnog jezika, jedan od najznačajnijih južnoslovenskih filologa i lingvista.
Hemičar koji je radio u SAD, velemajstor šahovske kompozicije.
Fizičarka i matematičarka, prva supruga Alberta Ajnštajna i saradnica na njegovim ranim radovima iz teorije relativnosti.
Otkrio i decenijama istraživao praistorijsku metropolu Vinču na Dunavu.
Pionirski srpski botanikar i ekolog koji je utemeljio fitocenologiju i biogeografsko proučavanje ekosistema u jugoistočnoj Evropi, značajno doprinoseći razumevanju biodiverziteta i zaštite prirode.
Dugogodišnji astronom, direktor opservatorije, otkrio brojne asteroide.
Jedan od najznačajnijih srpskih arheologa, specijalista za praistoriju Balkana i član SANU.
Tvorac matematičke teorije klimatskih promena i ledenih doba, poznate kao Milankovićevi ciklusi.
Svetski stručnjak za fiziologiju sna, patentirao terapije za lečenje apneje na Univerzitetu Ilinois.
Genetičar koji je prvi u Evropi uspeo da klonira ljudski embrion u terapeutske svrhe.
Botanikar koji je osnovao Botanički zavod i detaljno istražio floru planina u Srbiji i Crnoj Gori.
Projektant svetski poznatih lučnih i visećih mostova, dugogodišnji predsednik SANU.
Izumitelj obrtnog magnetnog polja, višefaznog sistema naizmeničnih struja, radio-veze i bežičnog prenosa energije.
Pronalazač plastike arbolita, motora sa unutrašnjim sagorevanjem za dirižable i konstruktor letelica.
Naučnica koja se bavila nuklearnom spektroskopijom i fizikom poluprovodnika, sa revolucionarnim doprinosima u razvoju detektora zračenja i razumevanju nuklearne strukture.
Uveo kulometriju kao apsolutnu analitičku metodu hemijske analize u domaću i svetsku nauku, razvijajući teoriju i praktičnu primenu.
Svetski priznati srpski dijalektolog i lingvista, Pavle Ivić, čiji je rad duboko transformisao razumevanje srpskohrvatskog jezika, njegovih dijalekata i istorijskog razvoja, posebno štokavskog narječja.
Utemeljivač moderne evolucione teorije na našim univerzitetima.
Fizičar i hemičar koji je sa Irenom Žolio-Kiri otkrio transuranske elemente, osnivač Instituta Vinča.
Istoričar umetnosti i slikar, proučavao kostime i srpsku vizuelnu kulturu.
Klimatolog koji je postavio mrežu meteoroloških stanica i napisao prve stručne udžbenike u toj oblasti.
Astronom koji je otkrio dva asteroida sa beogradske opservatorije.
Matematičar i mehaničar, pisac radova iz teorije funkcija i astronomije.
Tvorac Beogradske šake - prve aktivne veštačke šake sa senzorima na svetu (1963. godina).
Univerzalni naučnik koji je postavio osnove moderne atomske teorije i dao doprinose astronomiji, optici i matematici.
Vojni lekar i botaničar koji je napisao kapitalnu studiju o lekovitom bilju u Srbiji (1883).
Prvi rektor Beogradskog univerziteta, pionir organske i poljoprivredne hemije i ministar privrede i inostranih poslova.
Osnivač ekologije u Srbiji, limnolog koji je detaljno proučio živi svet Ohridskog jezera.
Matematičar zaslužan za razvoj teorije realnih funkcija i harmonijske analize u Srbiji.
Pravnik, istoričar, književni kritičar, predsednik Srpske kraljevske akademije.
Pisac 'Srpske trilogije', botaničar i rektor Beogradskog univerziteta.
Bavio se funkcionalnom analizom i algebarskim nejednakostima, ostavljajući dubok trag u jugoslovenskoj i svetskoj matematici.
Osnivač beogradske škole teorijske i primenjene mehanike, autor brojnih naučnih radova.
Tvorac Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru, pionir sociologije prava.
Proučavalac narodne religije, mitologije i običaja.
Profesor na MIT-u, pionir istraživanja u oblasti hladnih atoma, kvantnih kompjutera i fotonske materije.
Jedan od najznačajnijih srpskih lekara, hirurga, osnivač Srpskog lekarskog društva i autor prvih hirurških studija, političar i diplomata.
Neuropsihijatar, psihoterapeut i književnik, tvorac multidisciplinarnih analiza o veri, kulturi i psihi.
Vojislav Avakumović bio je pionir srpske matematike 20. veka, čiji je rad u funkcionalnoj analizi i teoriji parcijalnih diferencijalnih jednačina ostavio dubok trag u svetskoj nauci, posebno kroz doprinose Laplasovim transformacijama i asimptotskoj analizi.
Jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu, pionir srpske hirurgije i ratni hirurg.
Napisao udžbenik fizike za beogradski Licej i reformisao obrazovanje.
Profesor na Pensilvanijskom univerzitetu, vodeći svetski stručnjak za urbani transport i pionir u razvoju principa fraktalne efikasnosti gradskog saobraćaja.
Polihistor koji je izdao 'Iskusnog podrumara', prvu enciklopedijsku knjigu na srpskom.
Istaknuti istraživač osnova kvantne teorije i atomske fizike, čiji je rad duboko uticao na razumevanje složenih kvantnih sistema i njihove fundamentalne prirode, postavljajući temelje za modernu kvantnu informaciju.
Zaslužan za elektrifikaciju Srbije, izgradnju prvih hidroelektrana i uvođenje javne rasvete.
Istaknuti matematičar svetskog glasa, tvorac Kurepinih stabala i radova iz teorije skupova.
Osnivač poljoprivredne mikrobiologije u Srbiji i renesansni botaničar, čiji je rad duboko transformisao razumevanje interakcija mikroorganizama i biljaka, ključan za razvoj održive agronomije.